Koliko će dete biti visoko kada odraste: Ne treba gledati roditelje, naučnici smatraju da je ovo najtačnija metoda

DNK je bolji pokazatelj od visine roditelja za predviđanje koliko će dete biti visoko, kažu naučnici, piše Dejli mejl.

Najveća ikada genetska analiza visine koristila je DNK više od pet miliona ljudi iz 281 studije.

Više od milion učesnika u studiji je neevropskog porekla – afričkog, istočnoazijskog, latinoazijskog ili južnoazijskog porekla.

Dr Loic Iengo, sa Univerziteta Kvinslend, rekao je: „Osamdeset procenata visinskih razlika među ljudima je određeno genetskim faktorima.

„12.000 varijanti koje smo pronašli objašnjavaju 40% visinskih razlika, što znači da smo otvorili vrata DNK da se koristi za predviđanje visine preciznije nego ikada ranije.

„Trenutno se visina deteta najbolje predviđa korišćenjem prosečne visine njihova dva biološka roditelja, ali koristeći ove genomske podatke, pedijatri će moći da dobiju bolju procenu.

„To će umiriti roditelje ako deca rastu kako njihovi geni predviđaju, ili će pokrenuti dalja medicinska istraživanja i pomoći u otkrivanju potencijalnih problema ranije.“

Dr Eirini Marouli, koautor studije i predavač računarske biologije na Univerzitetu Kueen Mari u Londonu, rekao je: „Postigli smo podvig u proučavanju DNK više od pet miliona ljudi koji se do nedavno smatrao nemogućim.

„Genomske studije su revolucionarne i mogu biti ključ za rešavanje mnogih globalnih zdravstvenih izazova – njihov potencijal je izuzetno uzbudljiv.

„Ako možemo da dobijemo jasnu sliku o osobini kao što je visina na genomskom nivou, onda bismo mogli imati model za bolju dijagnozu i lečenje stanja na koje utiču geni kao što su bolesti srca ili šizofrenija, na primer.

Visina odrasle osobe uglavnom je određena informacijama koje su kodirane u našoj DNK, pokazalo je istraživanje.

Uloga koju genetika igra u rastu bebe u odraslu osobu tradicionalno je bila složena i slabo shvaćena oblast ljudske biologije.

Naučnici sugerišu da bi njihova otkrića mogla pomoći lekarima da identifikuju ljude koji nisu u stanju da dostignu svoju genetski predviđenu visinu, što bi onda moglo da pomogne u dijagnostikovanju skrivenih bolesti ili stanja koja mogu da usporavaju njihov rast ili utiču na njihovo zdravlje.

Istraživači sugerišu da bi se njihovi nalazi mogli koristiti i u policijskim istragama za predviđanje visine iz uzorka DNK osumnjičenog na mestu zločina.

Tim planira da detaljnije prouči ovu tezu kako bi identifikovao preostale genetske faktore za visinu.

„Ove druge faktore će biti teže pronaći jer svaki ima manji efekat i možda će nam trebati najmanje 20 miliona uzoraka da završimo ovaj herkulovski zadatak“, rekao je dr Jengo.

(Krstarica)